AdSense 300×250 left text-20

Mi smo energetska bića. Hrana je energija. Naše su misli energija i mi plivamo u oceanu energije. Moramo biti svjesni činjenice da sve što razmišljamo i sve što radimo ima vrlo značajan utjecaj na sve oko nas. Na ljude, biljke, planetu Zemlju itd. Naše misli i djela imaju utjecaj na sve oko nas. Misli imaju utjecaj na hranu. Ono što razmišljamo i energije koje imamo u sebi i oko sebe imaju utjecaj na tu hranu i ona tu energiju zadržava te je naposljetku mi unosimo u sebe.

Kao rezultat našeg odgoja u školi i od strane roditelja i okoline, programirani smo da razmišljamo kako smo mi gospodari ovog svijeta i možemo raditi što god želimo. Pogrešno mislimo da su životinje namijenjene da ih iskorištavamo, biljke i povrće su isto namijenjeni da ih iskorištavamo i ne postoji shvaćanje da je svugdje oko nas prisutan život i svjesnost. Također, hrana koju jedemo bila je u kontaktu s mnogim ljudima i svi oni ostavljaju svoj energetski pečat na tu hranu i ta hrana sadrži tu energiju. I tako kad konzumiramo hranu, ta energija ima učinak na nas. Tako da ne jedemo samo fizičku hranu već jedemo i tu suptilnu energiju. Većina ljudi na shvaća važnost toga.

Klasični primjer toga je kad odemo u neki restoran i dobijemo hranu koja je vrlo ukusna jeziku, ali se nakon objeda emocionalno i energetski možemo osjećati nečisto i nemirno. Ili, s druge strane, ako odete kući kod svoje majke i ona vam spremi jako lijepo jelo, a vi dok jedete osjećate ljubav u toj hrani. To su praktični i opipljivi primjeri koje gotovo svi možemo primijetiti. Misli imaju utjecaj na hranu. Ono što razmišljamo i energije koje imamo u sebi i oko sebe imaju utjecaj na tu hranu i ona tu energiju zadržava te je naposljetku mi unosimo u sebe.

Svijetom vlada korpotokracija (eng. corpotocracy), što bi značilo da korporacije vladaju svijetom i govore nam što bismo trebali raditi i kako bismo trebali živjeti, što nije u harmoniji s našom stvarnom koristi. Korporacije djeluju u korist investitora. Što god da donosi korist investitoru, one će napraviti. Napravit će predstavu marketinškim taktikama kako se oni brinu za naše zdravlje, ali zapravo su u konačnici oni zainteresirani za profit svoje kompanije. To je činjenica. Zato moramo povratiti svoju ‘kontrolu nad stolom za objedovanje’, uzgajati vlastitu hranu, imati povezanost s uzgojiteljima i biti bliskije povezani s evolucijom hrane. Danas smo vrlo nepovezani, živimo u velikim gradovima, stanovima, hrana nam se dostavlja kroz supermarkete i na taj način je hrana vrlo nezdrava za nas osobno kao i za društvo općenito. Majke su ‘kontrolu stola za objedovanje’ prepustile prehrambenim korporacijama koje nam diktiraju što bismo trebali jesti što argumentiraju na navodnim nutricionističkim vrijednostima ili slično. Međutim, činjenica je da to možda i nije najbolja hrana za nas.

AdSense 300×250 left text-20

Princip yoge povezan je s ahimsom, što znači da bismo trebali biti nenasilni u svojem djelovanju i svojim riječima, što je naravno povezano i s prehranom jer ono što jedemo bi trebalo biti slobodno od nasilja. Postoji princip u đainizmu, koji je takvo razmišljanje doveo do ektsrema, a koji objašnjava kako ubijamo živa bića dok dišemo, dok hodamo i dok kuhamo i oni pokušavaju živjeti na način da minimiziraju ta ubijanja. Zato oni ne jedu korjenje biljaka jer na taj način ubijaju biljku, već jedu samo plodove i tako biljka može nastaviti živjeti. To je vrlo lijepo, vrlo pozitivna tradicija premda možda nije baš toliko praktična.

U vedskoj vaišnavskoj tradiciji postoji koncept u kojem se hrana nudi u žrtvovanju kako bi se oslobodila od karme koja je nastala uzimanjem života. Hrana se nudi natrag svom izvoru kako bi se pročistila. Bog se ponekad uspoređuje sa suncem. Sunce je toliko moćno da može pročistiti nečista mjesta. Sunce može pročistiti čak i kanalizacijski otpad. Na sličan način, kad se hrana ponudi natrag Bogu, koji je izvor svega, ona se može pročistiti sve negativnosti.

Paul Rodney Turner, Food Yogi